Ove godine rođendan mi je započeo pijukanjem tek izleglog pilića kraj glave. Trešnje su tog jutra taman sazrele za branje, sunce je sjalo i cijeli dan me prožimao osjećaj tihe zahvalnosti. Meni zahvalnost prvenstveno donosi mir, ali to je samo vrh ledenjaka jer osjećaj zahvalnosti prožima sve aspekte našeg života, pa i onaj zdravstveni.
Riječ hvala smatra se osnovom pristojnosti i toliko ju puta u danu izgovorimo, da je često nismo niti svjesni. Zahvalnost je na taj način postala tako sveprisutna u našem životu da smo joj prestali pridavati neku posebnu važnost. Čini nam se banalnom, prejednostavnom da bi imala neki jači učinak na naš život, emocije, zdravlje. No nije baš tako. Istina je da automatsko izgovaranje riječi hvala, iako će sigurno pozitivno utjecati na naše odnose, u nama ne pobuđuje isti osjećaj, pa tako ni iste procese kao kad zastanemo na tren i u istinu osjetimo zahvalnost prema nekome ili nečemu. A upravo taj osjećaj može poboljšati naš život na mnogo razina, od emocionalne, preko mentalne i fizičke, do socijalne.
Radi se o svjesnom prakticiranju zahvalnosti, posvećivanju trenutka tom osjećaju kako bismo ga osvjestili. Istraživači koji se bave tim pitanjem uvijek iznova nalaze da ljudi koji svjesno prakticiraju zahvalnost od toga imaju mnoge beneficije za svoje psihičko zdravlje: generalno osjećaju više pozitivnih emocija i doživljavaju više užitka, optimizma i sreće. Dakle zahvalnost nas čini sretnijima, a to je ono što u osnovi baš svi želimo. Često mislimo da nas sreća čini zahvalnima, ali zapravo je obrnuto, kako objašnjava ovaj video. Zahvalni ljudi također lakše održavaju pažnju na poslu i bolje se nose sa svakodnevnim stresom, smanjujući njegov utjecaj na zdravlje. Izgleda da svijest o svakodnevnim razlozima za zahvalnost općenito podiže kvalitetu života njegujući u nama osjećaj blagostanja (studija).
Ali to nije sve, od naše odluke da njegujemo osjećaj zahvalnosti koristi će imati i svi ljudi oko nas. Dobar osjećaj koji zahvalnost donosi, potiče nas da pomažemo drugima. Zahvalni ljudi velikodušniji su i suosjećajniji prema drugima, a osjećaju se manje usamljeno i izolirano od ostalih. To možda i nije tako iznenađujuće – kada smo dobro raspoloženi lakše je biti dobar i prema drugima.
Ali ni to nije sve. Zahvalni ljudi imaju i zdravstvene beneficije: jači imuni sustav i niži krvni tlak, što za sobom vuče mnoge druge pozitivne poslijedice za zdravlje, pa tako i rjeđe pate od neugodnih fizičkih simptoma poput raznih bolova, problema probave i sl. Zahvalnost pozitivno utječe na srčane probleme i visok tlak, a istraživanje ukazuje kako čak može smanjiti mogućnost iznenadne smrti kod srčanih bolesnika (studija). Odvajanje par trenutaka prije spavanja na zahvalnost može ti pomoći da brže usneš i dulje i kvalitetnije spavaš, čak i ako imaš poremećaj ili neurološki problem zbog kojeg ne spavaš kako treba (studija).
Na pozitivan utjecaj zahvalnosti na zdravlje dakle ukazuju mnoge studije, ali kako se to događa? Izgleda da nas osjećaj zahvalnosti potiče da se bolje brinemo o sebi. Zahvalni ljudi češće vježbaju, zdravije jedu i češće idu na sistematske preglede. Uz to, osjećaj zahvalnosti jača naš imuni sustav tako što jača optimizam. Optimizam je izravno povezan s obrambenom sposobnošću našeg tijela – optimisti doslovno imaju više bijelih krvnih stanica koje služe u obrani našeg tijela.
No, da bismo uživali u rezultatima zahvalnosti, važno je zahvalnost uvesti u svakodnevan život, drugim riječima imati “zahvalan stav” u životu – postati “zahvalan čovjek”.
To nije uvijek i svima lako. Koje aspekte dana zamjećujemo (pozitivne ili negativne), ovisi o našem trenutnom stanju, ali i o odgoju, ranim iskustvima i stavovima naših roditelja. Kad smo pod stresom ili prolazimo kroz teško životno razdoblje, teško je naći stvari na kojima smo zahvalni, a baš tada nam zahvalnost najviše treba. Srećom, zahvalnost možemo vježbati i uz malo upornosti uistinu možemo preuzeti zahvalan stav prema životu, što za sobom povlači neizbježne pozitivne posljedice za naše zdravlje, i mentalno i fizičko.
Evo nekoliko načina da učiniš zahvalnost dijelom svog svjetonazora:
-
- usmjeri pažnju na van: Koliko smo sposobni osjetiti zahvalnost unatoč životnim teškoćama ovisi uvelike o našem stavu, prema sebi i prema okolnom svijetu. Ljudi koji lakše zamjećuju pozitivne strane dana češće usmjeravaju svoju pažnju prema van, od sebe, a prema ljudima i stvarima koje ih okružuju.
- cijeni ono što imaš: U međunarodnom istraživanju vrlo bogati ljudi pokazali su se jednako nezadovoljni svojim životom kao i najsiromašniji, iako im je realno život puno lakši. Razlog tome je to što sreća ne proizlazi iz onoga što imamo, već iz toga kako se osjećamo s onim što imamo, tj. koliko to cijenimo.
- počni voditi dnevnik zahvalnosti: To je dobra vježba kako bismo stvorili naviku zahvalnosti i (prema ovoj studiji) odmah donosi zdravstvene beneficije, i prije nego se stvori navika. Pritom nije važno ako se preskoči koji dan (ili tjedan), niti je poanta navesti što više stvari na kojima smo danas zahvalni, već posvetiti trenutak za svaku zapisanu stvar kako bismo osjetili zahvalnost.
- postani optimist: to je lakše reći nego učiniti, ali kao bivši cinik i pesimist (tvrdila sam da sam realist) dokaz sam da je moguće. Činjenica je da svaka promašena prilika otvara neke nove mogućnosti samo je to u tom trenutku teško sagledati, dok nas preplavljuje razočaranje i strah. Svaka teška situacija prilika je da se razvijamo kao osoba i jača neke naše sposobnosti. Na primjer, naporan kolega na poslu prilika nam je da usvojimo neke tehnike za postavljanje osobnih granica, koje će nam biti korisne i kasnije u životu. Čak i u situacijama u kojima nam je život ugrožen, poput karcinoma, optimizam nam može pomoći jer podiže imunitet nužan za ozdravljenje. Srećom, to se isto uči i vježba i s vremenom nam može postati navika da situacije sagledavamo optimistično.
- za kraj svakako preporučujem da poslušaš ovog čiču koji nas savjetuje kako živjeti zahvalnost. Također naglašava utjecaj naše zahvalnosti na svijet oko nas: